Od 139 zemalja koje su se složile o novom globalnom minimalnom porezu, u četvrtak, o međunarodnoj poreskoj reformi, njih 9 nedostaje. Među njima su tri članice Europske unije (Irska, Mađarska, Estonija), dvije su afričke zemlje (Kenija, Nigerija), a dvije su fiskalne luke (Barbados-Saint-Vincent i Grenadini). Uz to Peru, koji je bio suzdržan od potpisivanja zbog nedostatka vlade, i Šri Lanka.
Ali ono što privlači pažnju naših stručnjaka je odsustvo Irske čija je poreska stopa - 12,5% prikazana, ali u stvarnosti bliža 2 do 3% - stekla bogatstvo privukavši na svom tlu milijarde dolara dobiti od američkih korporacija. Irska vlada već se dugo protivi takvoj reformi. Prema njegovim proračunima, stvaranje minimalne stope poreza na dobit rezultiralo bi gubitkom poreznih prihoda od 2 do 2,4 milijarde eura u irskom budžetu, ili petinu ukupnog prihoda od poreza na dobit.
Estonija i Mađarska su u međuvremenu posljednje istočnoevropske zemlje koje su se oduprle. U post-sovjetskom dobu, ove su se zemlje uglavnom bavile strategijom koja je, kroz povoljno oporezivanje, imala za cilj privući investicije od kompanija kojima je potrebna radna snaga sa niskom dodanom vrijednošću. Mađarska tako ima nominalnu poresku stopu od 9,5%. Estonija, sa svoje strane, oslobađa svih poreza dobit koja se ne distribuira, inače se primjenjuje stopa od 20%. "Ove zemlje nerado krše svoj razvojni model", ukazuje izvor upoznat s tim pitanjem. U pregovorima je Estonija stoga tražila mogućnost neoporezivanja zadržane dobiti u periodu od 4 godine. Oni su se protivili ukidanju neprihvatljivosti.
Barbados-Saint-Vincent i Grenadini su posljednje dvije zemlje s vrlo niskim porezom koje su se klonile. Oni riskiraju da se nađu izolirani jer ne samo da su potpisane sve glavne ekonomije, već i mnoga ugledna porezna utočišta poput Bermuda, Kajmanskih ostrva i Britanskih Djevičanskih ostrva. U međuvremenu su Nigerija i Kenija članice G24 koja zastupa interese zemalja u razvoju.
Oni kritiziraju činjenicu da se prvi stup reforme o raspodjeli prava na oporezivanje viška dobiti multinacionalnih kompanija tiče samo stotinu kompanija. Žele da povećaju broj. Sporazum to predviđa, ali sa dalekim horizontom. Za 1 godina klauzula o pregledu mogla bi omogućiti smanjenje praga za globalni promet dotičnih kompanija na 7 milijardi dolara, u odnosu na 10 milijardi dolara danas.
